Vanjsko vrednovanje digitalne zrelosti škola 2020.

CARNET i Fakultet organizacije i informatike, akademski partner na programu e-Škole, proveli su, tijekom lipnja i srpnja 2020. godine, vanjsko vrednovanje digitalne zrelosti škola na uzorku od 250 škola odabranih slučajnim uzorkom. Svrha vrednovanja bila je utvrditi stanje digitalne zrelosti škola tijekom trajanja programa e-Škole, a specifičan cilj bio je izmjeriti učinke prelaska škola na poučavanje na daljinu, od ožujka do lipnja 2020. godine, koje se dogodilo zbog proglašenja pandemije koronavirusom i uspostave restriktivnih epidemioloških mjera. Tijekom tog razdoblja nastavnici i učenici pristupali su platformama za organizaciju nastave na daljinu, alatima i zadacima iz svojih domova, a za međusobnu komunikaciju, ovisno o razini školovanja koristili su i videokonferencijske sustave.

Stoga nije neobično da su škole pokazale zavidne rezultate digitalnog sazrijevanja. Početno vanjsko vrednovanje digitalne zrelosti, na skali od 1 (digitalno neosviještene škole) do 5 (digitalno zrele škole) je pokazalo kako je 50 % škola, odnosno njih 125, na srednjoj 3. razini digitalne zrelosti (e-osposobljene), dok ih je čak 40 %, odnosno 100, na 4. razini (digitalno napredne). Međutim, svega tri škole nalaze se na najvišoj, 5. razini i mogu se definirati kao “digitalno zrele škole”.

Ako škole promatramo po područjima digitalne zrelosti – Planiranje, upravljanje i vođenje, Digitalne tehnologije u učenju i poučavanju, Razvoj digitalnih kompetencija, Digitalna kultura i Infrastruktura, prema rezultatima vanjskog vrednovanja nakon epidemije virusa COVID-19, najveći broj škola je na najvišoj 5. razini digitalne zrelosti u području Infrastruktura, a slijedi ga područje Digitalne kulture, zatim Digitalne tehnologije u učenju i poučavanju te Razvoj digitalnih kompetencija. U području Planiranje, upravljanje i vođenje nema škole koja se u postupku vanjskog vrednovanja nalazi na najvišoj 5. razini zrelosti. Upravo je u tom području najveći broj škola koje su u procesu vanjskog vrednovanja ocijenjene kao digitalno neosviještene. Ovakav rezultat je podudaran s rezultatima vanjskog vrednovanja škola u pilot projektu, kada je u tom području, u početnom vrednovanju 151 škole, najveći broj škola imao nisku razinu zrelosti.

U područjima Digitalne tehnologije u učenju i poučavanju, Razvoj digitalnih kompetencija, Digitalna kultura i Infrastruktura najveći je broj škola na 4. razini digitalno naprednih škola.

Promatrajući strukturu vrednovanih škola u kontekstu uključenosti škola u pilot projekt e-Škole, značajno bolje rezultate ostvarile su škole koje su bile uključene u pilot projekt te se one prema rezultatima ovog vanjskog vrednovanja nalaze na razini digitalno naprednih škola (4).

Visoki rezultati digitalne zrelosti mogu se interpretirati kao posljedica veće izloženosti nastavnika, ravnatelja i stručnih službi, učenika te roditelja digitalnim tehnologijama za vrijeme nastave na daljinu. Također, veliki broj nastavnika i učenika je neposredno prije pandemije te u vrijeme pandemije dobio osobno računalo ili tablet iz programa e-Škole ili Škole za život. U nastavi na daljinu koje se održavala u vrijeme pandemije, nastavnici i učenici stekli su iskustvo i svojevrsno samopouzdanje u primjeni digitalnih tehnologija u učenju i poučavanju te podigli razinu digitalne kompetencije.

Napori u digitalizaciji provedeni u školskom sustavu u posljednjih nekoliko godina u određenoj su mjeri pripremili sustav za spomenutu nepredvidivu situaciju. CARNET-ov program e-Škole investirao je u nabavku opreme i infrastrukturne radove, izradu digitalnih nastavnih materijala te stručno usavršavanje ravnatelja i stručnih službi, kao i nastavnika u području digitalnih kompetencija. Ti su reformski projekti, kao i aktivnosti pojedinih lokalnih samouprava i škola doveli do vala aktivnosti nevezanih uz same početne investicije.

Sve nabrojano dovelo je do porasta digitalne zrelosti odnosno do veće spremnosti škola na online način rada. 

Međutim, opisano iskustvo imalo je i svoje izazove. To pokazuje i CARNET-ovo istraživanje* provedeno tijekom nastave na daljinu i na kraju školske godine 2019./2020. koje je pokazalo da izvanredna situacija pandemije nije ostavila dovoljno vremena za temeljitu pripremu nastave na daljinu. Također, ravnatelji, učitelji i nastavnici te stručne službe uložile su golem napor ne bi li nastava na daljinu bila što uspješnija te je količina radnog vremena provedenog u nastavi na daljinu dovodila nastavnike do nezadovoljstva, osjećaja izolacije i dr. Rezultati istraživanja su pokazali i da se određeni broj nastavnika uglavnom fokusiralo na dostavljanje gradiva učenicima i zadavanje klasičnih domaćih zadaća te da su od učenika očekivali da uče i pristupaju svojim zadacima samostalno, te da svoj rad organiziraju samostalno. Samoorganizacija rada mnogim je učenicima predstavljala problem i dio roditelja morao je pomagati učenicima u svladavanju njihovih zadataka čak i po nekoliko sati dnevno.

Sve navedeno upućuje kako je nastava na daljinu kakva je održana u drugom polugodištu 2019./2020. odgovorila na izvanrednu situaciju pandemije, no kako je potreban sustavan pristup u podizanju digitalne zrelosti škola. Važno je istaknuti i da činjenica kako su svi koristili digitalne tehnologije kao jedini mogući način za odvijanje nastave ne znači da su sva rješenja bila kvalitetna ili primjerena. Stoga je moguće očekivati fluktuacije i promjene digitalne zrelosti škola u svim smjerovima u narednom razdoblju odnosno pri povratku na nastavu u fizičkim prostorima škole.

Zaključno, vrednovanje digitalne zrelosti pokazalo je kako je veliki dio škola dostigao srednje i više razine digitalne zrelosti, te kako su nastavnici stekli iznimno važno iskustvo tijekom nastave na daljinu, razvili svoje digitalne kompetencije, samopouzdanje, a neki od njih i promijenili stavove prema tehnologiji u obrazovanju. Istovremeno, veliki zadatak pred cijelim sustavom ostaje u podizanju kvalitete korištenja tehnologije u nastavi, bolje organizacijske pripreme nastave na daljinu, nastavku i širenju stručnog usavršavanja i usvajanja digitalnih kompetencija nastavnika i učenika, iskorištavanju postojećih digitalnih materijala i alata, te kontinuiranom osiguravanju podrške nastavnicima i učenicima kao i kontinuiranom opremanju škola, nastavnika i učenika.

* Bilić Meštrić, K., Tingle, J., Hribar, M., Maravić, J. and Benat, G. (in print). TRANSITION OF PRIMARY AND SECONDARY EDUCATION IN CROATIA TO ONLINE SCHOOLING: CHALLENGES AND NEW INSIGHTS. Enhancing the Human Experience of Learning with Technology: New Challenges for Research in Digital, Open, Distance & Networked Education. Conference Proceedings EDEN 2020 Virtual Research Workshop. Lisbon 2020.

replica watches
easy return and lowest price in our best rolex replica store. richard mille replica enjoy a high reputation. richard mille replica pays tribute to the sweet life with enduring elegance.